Kako se proslavlja Nova godina u svetu

blog-image

Širom sveta proslavlja se Nova godina, dan kada se Zemlja okrene oko Sunca. Kada to ovako posmatramo zvuči pomalo smešno, ali ipak ljudi vole da slave ovaj dan sa mnogo buke, pompe i uzbuđenja. Nova godina ne dolazi svuda istovremeno. Možda je i to razlog što su proslave slične, ali istovremeno i veoma različite.

Već smo pričali o tome da se Vavilonci smatraju prvima koji su proslavljali Novu godinu pre oko 4 hiljade godina, a Rimljani su označili da se 1. januar slavi kao početak godine. Pojedini novogodišnji simboli, kao što je stvaranje buke, potiče iz rituala teranja zlih duhova, koji se zadržalo do dan danas u nekim krajevima sveta. Zato se NG proslavlja uz lupanje u bubnjeve, muziku, kucanjem u čaše, zvonom itd.

Izdvojili smo nekoliko država sa zanimljivim običajima.

Kina

Kinezi za Novu godinu farbaju ulazna vrata crvenom bojom, jer ona simboliše sreću. Tokom Nove godine svi noževi u kući se sklanjaju tako da niko ne može da se poseče. Veruje se da bi to umanjilo sreću u narednoj godini. Kinezi pred Novu godinu čiste kuću, rešavaju se starih stvari, kupuju ukrase, poklone i novu odeću.

Danska

Danci u novu godinu ulaze sa mnoštvom razbijenih tanjira ispred kućnog praga. Stari tanjiri se čuvaju cele godine i u ponoć se bacaju na prag prijatelja. Mnogo razbijenih tanjira simbolizuje društveno bogatstvo – prijatelje.

Ekvador

Narod Ekvadora za Novu godinu puni raznorazne figurice petardama i baca ih na ulice. Muškarci, obučeni u žensku odeću paradiraju ulicama, plešu i traže novac.

Japan

Japanci tokom čitavog decembra organizuju zabave, takozvane Bonenkai. Dolazak Nove godine se u Japanu obeležava zvonjenjem zvona 108 puta, što prema budizmu, simboliše čistoću. Japanci veruju da je ključ sreće u tome da u narednu godinu uđu nasmejani, a običaj je da se u ponoć jedu kolačići od pirinča za sreću.

Kuba

Kubanska tradicija kaže da u ponoć valja pojesti 12 grejpfruta koji simbolizuju mesece u godini, a taj običaj bi trebalo da donese sreću.

Austrija

Austrijanci za Novu godinu kao dezert za svečani ručak prave sladoled od mentola u obliku deteline sa četiri lista.

Italija

Stara tradicija, koja potiče sa Sicilije, govori da će u Novoj godini biti srećni oni koji na samom dočeku jedu lazanje. Italijani, inače, najbučnije dočekuju Novu godinu: šo je buka veća to će zlo brže pobeći. Crkvena zvona zvone bez prestanka.

Španija

U ponoć 31. decembra tradicija nalaže da se jede grožđe, i to tačno 12 zrna – kako bi osigurali 12 srećnih meseci koje predstoje.

Norveška

Norvežani se u novogodišnjoj noći služe pudingom od pirinča u koji se sakrije zrno badema. Smatra se će osobu koja pronađe badem pratiti sreća tokom cele godine.

Brazil

U Brazilu se nosi bela odeća za mir i sreću u nadolazećoj godini.

Holandija

Holanđani na doček peku krofne verujući da one donose sreću. U ponoć porodice istrčavaju na ulice, pale vatromet i bacaju petarde. Prvog januara na hiljade Holanđana odlazi da se kupa u ledenom Severnom moru, za sreću i zdravlje u narednoj godini.

Etiopija

Etijopski kalendar ima 13 meseci, 12 meseci od 30 dana plus pet ili šest dana koji su pretvoreni u 13. mesec. Dan Nove godine započinje u septembru, a porodice se okupljaju na gozbi gde ih mlade devojke daruju cvećem i poklonima.

Nemačka

Novogodišnje veče se zove “Silvester”, po papi Silvesteru I. Taj dan organizuje se gozba, praćena vatrometom i šampanjcem. Običaj se da se tada u vodu sipa otopljeno olovo, a prema obliku olova koje se ubacivanjem u vodu hladi, predviđa se kakva će naredna godina biti.

Finska

Deo proslave Nove godine u Finskoj podrazumeva topljenje manjih konjskih potkovica, nakon čega se obavlja ritual predviđanja budućnosti. Otopljeno gvožđe se sipa u kantu ledene vode, u kojoj se zamrzne – a novonastali oblici se tumače kako bi se predvidela sreća, zdravlje, bogatstvo i još mnogo toga u predstojećoj godini.

Filipini

Na Filipinima se jedu kolači okruglastog oblika, koji asociraju na novčiće, i time se priziva bogatstvo u novoj godini.

Mađarska

U Mađarskoj se ovaj dan, takođe, naziva Silvester. Tradicija nalaže da se u novogodišnjoj noći pravi velika buka kako bi se oterali zli duhovi i demoni. Šivenje, ili pranje veša na ovaj dan donosi nesreću. Ako 1. januara u dom uđe muškarac, to se smatra srećom. Ujutro, 1. januara, običaj je da se umijete hladnom vodom u kojoj se nalazi crvena jabuka kako biste bili zdravi cele godine.

Mogli bi ovako u nedogled da nabrajamo zemlje i običaje. Svaka zemlja ima svoje specifičnosti kada je u pitanju proslava ovog praznika. Bez obzira gde ste, Nova godina je veoma važan praznik kojima se promovišu porodične vrednosti, ljubav i pažnja. Trudimo se da zaboravimo sve loše iz prethodne godine, a da u narednoj godini budemo zdravi, srećni, te da budemo voljeni i da volimo.




Komentari

Your email address will not be published. Required fields are marked *