Ruž za usne – karmin

blog-image

Karmin, ili ruž za usne, je kozmetički proizvod koji se nanosi na usne. Kao i većinu šminke, koriste ga obično žene, ali u zadnje vreme ga koriste i muškarci. Karmin spada u dekorativnu kozmetiku koja služi prvenstveno da istakne ono najlepše, a prikrije ili ublaži nedostatke na licu. Ruž dolazi od francuske reči rouge, što u prevodu znači crveno. Do druge polovine 20. veka karmin je bio isključivo u nijansama crvene.

Drevne tajne lepote

Želja za ulepšavanjem javlja se veoma davno, čak pre 5000 godina, u Mesopotamiji. Najstariji tragovi karmina vode nas u drevni grad Uru u Persijskom zalivu. Prva upotreba karmina vezuje se za sumersku kraljicu Puabi. Ona je crvenu boju dobijala od usitnjenog poludragog kamenja (crvenih minerala) kao što su minijum i cinober. To su otrovne supstance koje sadrže olovo i živu. Ipak, od šminke se nije mogla odreći. U njenoj grobnici otkrivena je kutija sa stvarima za ulepšavanje, četkicama i ogledalcem. To je najstariji poznati neseser sa šminkom.

Još jedna drevna kraljica nije mogla bez karmina. To je bila poslednja egipatska kraljica, Kleopatra. U Egiptu su se svi ulepšavali u to vreme, kako žene tako i muškarci. To se vidi na očuvanim spomenicima. Čak su se i faraoni šminkali. Drevni Egipćani su nosili karmin da pokažu uzvišeni socijalni status, a ne da istaknu svoj pol. Oni su boju dobijali od posebnih vrsta algi i mešali boje sa jodom i bromom. Kleopatra je svoj karmin pravila od drobljenih mrava i buba koji su bogati prirodnim crvenilom. Za sjaj je dodavala blještavu riblju krljušt. Ekserimentišući na taj način uspela je da dobije i drugu boju osim crvene, plavoljubičastu. Boju za usne koristili su i drevnoj Grčkoj, Indiji, drevnoj Kini, pa čak i u Australiji. Aboridžinske devojke farbale su usta crvenom bojom.

Prvi kruti karmin, koji je bio parfimisan i pravljen u kalupu, izumeo je andaluzijski kozmetičar Abu al Kasim. U srednjovekovnoj Evropi karmin je bio zabranjen od strane Crkve jer se mislilo da je “otelotvorenje Sotone” i “kozmetika za kurtizane”. Karmin je počeo da stiče popularnost u Engleskoj u 16. veku zahvaljujući kraljici Elizabeti I koja je uvela stil belih lica sa izrazito crvenim usnama. U to vreme usne su bile obojene mešavinom pčelinjeg voska i crvenila dobijenog iz biljaka. Prvi karmin u tubi proizveden je 1870. i nosio je naziv Prvi karmin u tubi. Proizveo ga je Guerlain 1870. godine. Nosio je naziv Ne m’oubliez pas (u prevodu sa francuskog ne zaboravi me). Godine 1952. karmin je prvi put bio reklamiran u novinama u kampanji pod nazivom “Fire & Ice“.

Moda karmina svoj vrhunac je dostigla pedesetih i šezdesetih godina prošlog veka. To pre svega zahvaljujući filmskim divama (npr. Merlin Monro). Već početkom veka karmin je postao proizvod široke upotrebe u obliku stika. Taj isti koristimo i danas.

Kako se pravilno nanosi karmin?

Pre nanošenja karmina na lice se nanosi hidratantna krema za lice.

Posle toga naneti tečni puder sličan vašoj boji kože, u količini malo većoj od zrna graška i razmazati ravnomerno po celom licu.

Ivice usne oivičiti olovkom u boji usana, ili nijansu tamnijom, odnosno svetlijom (po vašoj želji).

Na kraju se nanosi ruž u boji.

Za kraj može da se doda i nešto sjaja.

Nanosi se jedan, eventaulno dva sloja karmina.

Karmin je poslednje što se nanosi na lice i sa tim je šminkanje završeno.

Zanimljivost

Najbolji period za prodaju karmina bio je period velike krize koja je pogodila svetsku ekonomiju 1929. godine. Pošto su svi morali da odreknu luksuza, jedina stvar koju su žene mogle da priušte sebi je bio karmin. Tako da je zabeležen porast kupovine za 25 % i ovaj fenomen je dobio naziv „Efekat karmina“ („Lipstick effect“).

U prvih 5 najboljih karmina na svetu spadaju: Chambor, Revlon, NYX, Colorbar i Maybelline.

Najskuplji karmin na svetu je H. Couture Beauti Diamond Lipstick. Prodaje se po 14 miliona dolara po komadu pa ga ne može kupiti baš svako.

Našu kolekciju karmina možete pogledati ovde.




Komentari 3 komentara

Ostavite odgovor barbyjana Cancel reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *