Stripovi

blog-image

Više od godinu dana na našem veb-sajtu utorkom objavljujemo stripove sa našim lutkicama Tediberić. Na ideju smo došli čitajući strip na zadnjoj strani Malog Zabavnika, Dikobi. Danas ćemo istražiti kada i kako je nastao strip. Iznećemo neke zanimlijvosti o stripu. Osim toga, ukoliko ste ljubitelji istih, uputićemo vas na jedan intersantan sajt.

Ideju stripa kao način tumačenja slika u nizu možemo prepoznati u egipatskom slikarstvu, ili na Trajanovom stubu u Rimu. Ipak, to nije strip koji mi poznajemo. Na pojavu stripa na papiru najviše je uticao Gutenbergov izum štamparske mašine. Već u 18. veku jedan engleski slikar je stvorio nekoliko slika sa tekstom. Tokom 19. veka krenuli su da se štampaju ilustrovani romani u nastavcima u novinskim i nedeljnim dodacima američkih novina: objavljuju se komične anegdote sa crtežima.

Prvi crtač stripa Ričard Felton Otkalt je počeo objavljivati u Njujorškim novinama anegdote. Glavni lik je bio jednozubi ćelavi dečak u spavaćici. Istoričari su se složili da epizoda “Veliki pseći cirkus u Mekguganovoj aveniji” (The Great Dog Show in McGoogan Avenue) objavljena 16. 2. 1896. označava početak modernog stripa.

U prvim stripovima bilo je lako štampati zelenu i crvenu boju, ali problem je predstavljala žuta boja. Nakon što su uspeli da odštampaju žutu, nastao je „Žuti dečak“. Krenula je borba časopisa oko prava na objavljivanje. Tako je do dan danas naziv za beskrupuloznost i senzacionalnizam u novinama poznat kao „žuta štampa“.

Antologiju stripa činili su potom Harold Foster svojim “Princom Valijantom” i Hugo Prat svojim “Kortom Maltezeom”. Danas su najjače strip kuće američki “DC Comics” i crtači kao što su Simon Bizli, Ešli Vud, Frank Miler, Bil Sinkevic i braća Hernandez. Kada su pitanju crtači stripova kod nas imamo jednu zanimljivost. Igrom slučaja, u zgradi u kojoj živimo živi i poznati strip autor, Zoran Janjetov. Osim toga, naš grad je poznat po tome što se u njemu štampao Asteriks, Zagor, Blek Stena, Marti Misterija i drugi stripovi.

Šta je strip?

Strip je vrsta vizuelnog saobraćaja. Ređanjem slika i teksta dobija se priča. Osnovni elementi stripa su tema, koja označava o čemu se radi u stripu. Kadar je okvir u kojem se prikazuje radnja. Uglavmom se sliku nižu s leva na desno i odozgo na dole, ali može i drugačije. Planom se određuje blizina objekta. Oko crtača, ili posmatrača je neka vrsta zamišljene kamere. Razlikuje se krupni plan, bliski plan, total i detalj. Rakursom se određuje ugao pod kojim se gleda prizor, pa se razlikuje gornji i donji. Odnos slike i teksta može biti rešen na različite načine; najčešće je to u oblačiću ali može i bez toga. Postoji pravilnik kako da se obeleži glasnost zvuka (uskličnicima, veličinom i debljinom slova).

Strip-utopija

Sajt na kojem možete pročitata skoro sve moguće stripove prevedene na naš jezik ( https://striputopija.blogspot.com/)

Zanimljivosti o stripovima

Majkl Džekson je toliko želeo da glumi Spajdermena da je pokušao da kupi ceo Marvel comics.

Hulk je originalno trebao da bude siv, ali je kasnije promenjen u zeleno zbog problema sa mastilom.

U drugom univerzumu Piter Parker (Spajdermen) je ujeden od strane radioaktivne ovce zbog čega postaje Šip boj (Sheep-boy).

Najveća svetska kolekcija stripova se nalazi u Biblioteci Kongresa u Americi i sadrži preko 100,000 izdanja različitih stripova.

U jednom od izdanja Panišer-a, nazvanog „Panišer ubija Marvel univerzum“ (The Punisher Kills The Marvel Universe) u kom on bukvalno ubija ceo Marvelov univerzum uključujući i sebe.

Čuveni bokser, Muhammad Ali je pobedio Supermena u boksu.

Najbrža brzina Fleša ikad zabeležena u stripovima je 13 triliona puta veća od brzine svetlosti.

Superman može da čuje i kaže čiji je svaki otkucaj srca na planeti.




Komentari 1 komentar

Ostavite odgovor Ivona Cancel reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *