Čokolada — Hrana bogova

blog-image

Uskoro nam dolaze praznici, a sa praznicima naš omiljeni slatkiš — čokolada.

Čokolada u prevodu znači „piće od kakaa“. Čokolada se pravi od kakaa, masti, zaslađivača i drugih dodataka. Najčešće se pravi u obliku table, ali koristi se i u tečnom obliku.

Najranija trag o upotrebi čokoladnih napitaka nas vodi u period oko 1900 g. pre nove ere u Meksiko i Gvatemalu. U principu, otkriće čokolade (napitka od kakaa) vezuje se za narode Maja i Asteka. Oni su napravili prvo piće poznato pod imenom xocolātl („gorku vodu“). Seme kakao drveta ima intenzivno gorak ukus i mora biti fermentisana kako bi se razvila aroma. Nakon toga zrna se suše, čiste i peku. Zatim se se uklanja ljuska i zrno se melje. To je neobrađena čokolada. Kada se ova masa zagreje nastaje tečni oblik koji može lako da se ohladi kao čvrsta masa, ili kao kakao buter.

Reč čokolada u španski jezik ulazi oko 1600. godine. Iako kakao vodi poreklo iz Amerike, u zadnjih par decenija proizvodnja čokolade je znatno porasla u afričkim državama. Tako već od 2000. godine zapadna Afrika čini 2/3 svetske proizvodnje kakaa. Obala slonovače je najveći proizvođač kakaa na svetu.

Čokolada je postala jedna od najpopularnijih vrsta hrane, ali i začina na svetu.

Vrsta čokolade

Čokolada za kuvanje, ili nezaslađena čokolada sadrži u sebi kakao masu i puter.

Crna čokolada sadrži preko 50% kakao zrna. Smatra se najkvalitetnijom i najzdravijom vrstom čokolade. Može biti slatka, ili gorka.

Mlečna čokolada sadrži iste sastojke kao i crna samo što joj se dodaje mleko u prahu.

Bela čokolada ima sve sastojke kao mlečna osim što ima kakao puter, a ne kakao masu.

Da li je čokolada lek?

Čokolada nije lek, ali sadrži veliki broj sastojaka koji mogu da utiču na organizam. Ona je izvor minerala: fosfora, magnezijuma, gvožđa i kalijuma. Može da deluje na krvni pritisak i na nivo glukoze u krvi. Takođe, čokolada smiruje nervnu napetost. U sastavu čokolode ima i malo kofeina, ali mnogo manje nego u kafi.

Istine i laži o crnoj čokoladi

Čokolada je loša za organizam – laž.

Izaziva migrenu, gojaznost, karjes, akne i alergije – laž.

Leči depresiju – istina.

Ima antibakterijsko delovanje – istina.

Topla čokolada ima drugačiji ukus iz narandžaste šolje – istina.

Zanimljive činjenice o čokoladi

Da li ste znali da je naziv za drvo na kojem raste kakao Theobroma cacao. U prevodu sa grčkog to znači „hrana bogova”. Ovom drvetu je potrebno skoro godinu dana da bi dalo dovoljno kakaa za proizvodnju samo 10 čokoladica od 60 grama.

Prva čokolada

Prva čokolada kakvu poznajemo danas je napravljena 1847. godine u kompaniji „Fry and Sons” u Bristolu u Engleskoj.

Rekorderi u konzumaciji čokolade

Tokom života prosečna osoba pojede oko 160 kg čokolade. Švajcarci drže rekord – prosečan stanovnik ove države pojede oko 10 kg čokolade godišnje.

Najveća izložba čokoladnih haljina

Najveća izložba čokoladnih haljina održana je 30. oktobra 2008. godine u Parizu (Francuska), kada su manekenke prošetale modnom pistom u jestivim čokoladnim haljinama. Ovaj događaj je bio deo sajma čokolade („Le Salon du Chocolat“) i prikazano je ukupno 23 čokoladne haljine.

Najveći čokoladni vatromet, visine 3 metra i prečnika 1,5 metar, napravila je kompanija Nestle. Ovaj vatromet je zapaljen 31. decembra 2002. godine na trgu u Cirihu (Švajcarska). Tom prilikom oslobođeno je 60 kilograma švajcarske čokolade Kailer („Cailler“).




Komentari 1 komentar

Ostavite odgovor Rukajja Rustić Cancel reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *